Iz ugla znanosti

Znanstvena su istraživanja pokazala kako je mentalna aritmetika učinkovita za razvoj desne hemisfere mozga. U početku ova je ideja bila samo hipoteza, ali nedavni razvoj visokotehnoloških uređaja pomogao je u dostizanju značajnijih znanstvenih podataka. U ovom odjeljku predstavit ćemo zaključke znanstvenika koji proučavaju učinke mentalne aritmetike.
U istraživanjima provedenim na eminentnim sveučilištima u Europi i Africi (University of Manchester, University of Khartoum, University of Ulster) kojima je obuhvaćeno 3185 djece uzrasta od 7 do 11 godina dokazano je kako je IQ djece koja su bila dio programa Abakus mentalne aritmetike bio veći za 7.11 bodova u usporedbi s djecom koja nisu sudjelovala u programu.

SCIENCE DIRECT | Effects of Abacus training on the intelligence of Sudanese children

Kako bismo pravilno predstavili sve prednosti našeg programa, neophodno je razumjeti funkcioniranje mozga. Osnovni je zadatak našeg mozga prikupljanje i obrađivanje informacija i potom slanje određenih uputa našem tijelu. Mozak se sastoji od dvije polovice –  lijeve i desne hemisfere. Svaka hemisfera kontrolira suprotnu stranu našeg tijela; desna je hemisfera zadužena za našu lijevu stranu i obrađuje ono što vidimo lijevim okom, a lijeva hemisfera kontrolira desnu stranu tijela i obrađuje vid desnog oka. Obje su hemisfere naizgled  identične, ali razlike su prisutne u njihovim funkcijama.

Teoriju o moždanim funkcijama otkrio je neuropsiholog Roger Walcott Sperry (https://en.wikipedia.org/Roger Wolcott Sperry) koji je za svoje otkriće dobio Nobelovu nagradu. Sperry je promatrao moždanu aktivnost pacijenta kod kojeg su kirurški odstranjeni mostovi između desne i lijeve hemisfere. Promatranjem je uočio da ako slike i riječi stižu s lijeve strane, pacijent ne može objasniti i poduzeti konkretnu aktivnost jer nedostaju veze između dva funkcionalno različita dijela mozga. Time je dokazano ne samo da lijeva i desna hemisfera imaju određene funkcije nego i da se one međusobno nadopunjuju.

Dakle, sa sigurnošću možemo tvrditi kako naš govor kontrolira lijeva polovica mozga, dok je za vizualno i prostorno prepoznavanje zadužena desna polovica. Međutim, obje hemisfere rade zajedno, surađujući pri najznačajnijim moždanim operacijama kao što je rasuđivanje.

Lijeva hemisfera mozga naziva se digitalni mozak. Ona kontrolira čitanje, pisanje, računanje i logičko razmišljanje. Prema tome lijeva je hemisfera naš unutarnji matematičar koji proračunava, kalkulira i analizira.

Desna hemisfera mozga naziva se analogni mozak i kontrolira vizualno-prostorne sposobnosti, kreativnost, glazbeni sluh i emocije. Ta hemisfera predstavlja našeg unutrašnjeg umjetnika koji je spreman poigravati se u čudesnoj zemlji mašte punoj boja i slika, oblika, snova, imaginacije i intuicije.

Navodimo jedan primjer koji slikovito prikazuje kako funkcioniraju lijeva i desna hemisfera. Zamislimo čovjeka koji nam daje upute kako da stignemo do nekog mjesta. Ukoliko bi se radilo o osobi s razvijenijom lijevom hemisferom njegove bi upute glasile: „Odavde idite tri bloka ravno i uključite se sjeverno u Velebitsku ulicu. Zatim idite njome tri ili četiri kilometra, a potom skrenite istočno u Matoševu ulicu.“ Osoba s dominantnom desnom hemisferom bi zvučala otprilike ovako: „Skrenite desno (pokazuje rukom desno), idite do one crkve (ponovo pokazuje) i nastavite ravno, a kada prođete trgovački centar na sljedećem semaforu skrenite desno prema benzinskoj stanici.“

Desna je hemisfera neverbalna i intuitivna te ona radije koristi slike umjesto riječi. Iako se razmišljanje desne hemisfere smatra kreativnijim, ne postoji ispravno ili pogrešno razmišljanje, već samo dva različita načina razmišljanja; jedno nije bolje od drugog, kao što dešnjak nije superioran nad ljevakom. Obje hemisfere rade zajedno kako bi se omogućilo normalno funkcioniranje organizma. Međutim, istraživanja su pokazala kako je kod većine ljudi jedna hemisfera dominantna. Najveći broj ljudi najčešće koristi lijevu hemisferu, dok su funkcije desne često nedovoljno razvijene. Odrastao čovjek ne može na pravi način shvatiti dječji svijet, jer je poznato kako je desna hemisfera kod djece mnogo aktivnija. Zato nam taj čarobni zvjezdani svijet mašte“ često izgleda strano i nepristupačno.

Lateralizacija i problem učenja

Jasno je kako su problemi koji se javljaju prilikom učenja uzrokovani funkcioniranjem naših hemisfera. Kao što smo vidjeli, svaka od njih zadužena je za određene mentalne funkcije. Stručni naziv kojim se opisuje ova podjela naziva se lateralizacija. Zbog ove podjele nastaje problem u učenju, jer većina „važnih“ školskih predmeta podrazumijeva rad lijeve hemisfere, dok kreativna desna hemisfera nije aktivirana.

Zbog toga ona, budući da je neprestano aktivna, traži nekakav posao za sebe radeći jedino što joj preostaje – počinje maštati. Maštajući dijete gubi neophodnu pažnju te nastupa gubitak koncentracije, čime dolazi do lošijeg pamćenja. Budući da djeca u učenju dominantno koriste svoju lijevu hemisferu, to bi se slikovito moglo opisati kao „hodanje na jednoj nozi“, umjesto da se koriste obje. Slikovito rečeno, naš je mozak poput mišića kojega treba neprestano vježbati, jer će u protivnome postati slabiji. Rješavanje asocijacija, rebusa i križaljki ili igranje šaha predstavlja pravi način zadržavanja dobre „moždane forme“.

Kako aktivirati obje hemisfere?

Poznato je kako su mnoga otkrića i pronalasci ugledala svjetlost dana zahvaljujući korištenju desne hemisfere. Nikola Tesla, Einstein ili Mendeljejev nisu bili samo veliki znanstvenici nego i veliki izumitelji i vizionari. Za njihova sjajna otkrića, osim eksperimenata, zaslužna je i izražena moć imaginacije koju su posjedovali i koja ih je kroz kreativna razmišljanja i maštu vodila do mogućih rješenja. Navedeni velikani imali su nesumnjivu moć korištenja obje hemisfere mozga!

Jedan od najznačajnijih trenutaka u razvoju mozga predstavlja razdoblje od 4. do 12. godine. To je životno doba u kojem dječji mozak sliči dramatičnoj pozornici na kojoj se neprestano odigrava ogroman broj podražaja. Na razini živčanih impulsa ti podražaji predstavljaju pravu „električnu oluju“ u kojoj se neprekidno sukobljavaju funkcije moždanih hemisfera. U tom razdoblju naše se hemisfere bore za dominaciju nakon čega će, nažalost, jedna izaći kao konačni pobjednik i dominantna strana mozga. Tako će jednom zauvijek doći do podjele mentalnih funkcija između lijeve i desne hemisfere mozga. Od izuzetnog je značaja da u navedenom starosnom uzrastu djeca ne propuste neponovljivu priliku naučiti simultano koristiti obje moždane hemisfere.

Postoji li trening za mozak, osim igranja šaha ili rješavanja križaljki? Naravno! Zahvaljujući navedenim principima razvijena je posebna metoda kojom se aktivira desna hemisfera i iskorištavaju njezini beskrajni potencijali. Naš program mentalne aritmetike najučinkovitija je metoda treninga mozga koja donosi najbolje rezultate. Škola za razvoj kognitivnih sposobnosti i intelektualnih potencijala djece Malac Genijalac razvija kod djece mentalne sposobnosti aktivirajući obje moždane hemisfere. Upotrebom obje strane mozga dijete postaje pravi „mali genijalac”, a jednom naučena tehnika angažiranja moždanih hemisfera ne može se izgubiti. Također sve stečene koristi ostaju za cijeli život. Na taj način naši „malci genijalci”  vremenom postaju uspješni i ostvareni ljudi.